Priznali mi to ili ne Karlovčanima je sudbina odredila vezati se uz rijeke i baviti se veslanjem. Zato je zadaća i odgovornost svih u VK Korana, i u Karlovcu, za napredak i prosperitet veslačkog sporta u Karlovcu, sudbonosna i trajna.

PRIMJER SURADNJE GOSPODARSTVA I SPORTA

Veslački klub Korana sveukupni je pobjednik ovogodišnje 64. Karlovačke regate koja je u sklopu programa obilježavanja 438. rođendana grada Karlovca održana na rijeci Kupi kod Veslačkog doma na Dubovcu. Domaćem dvojac na pariće za lake seniore u kojem su veslali aktualni prvaci države u spomenutoj disciplini, Dominik Šutalo i Mislav Cindrić, pripao je i pobjednički pehar 25. Memorijala „Bruno Cetinjanin“.

Događaj koji je obilježio ovogodišnju regatu i koji će se pamtiti bilo je krštenje novog čamca, skifa, kojega je VK Korana donirala tvrtka LIN trgovina iz Karlovca koja ove godine obilježava 25 godina rada. Kum čamcu bio je direktor LIN trgovine Ivan Lutz čija tvrtka je financirala čamac u iznosu od 60.000 kuna. Čamac je, dakako, dobio ime LIN trgovina.

Gradonačelnik Damir Mandić koji je također nazočio regati zahvalio se donatoru Ivanu Lutzu kazavši kako je donacija LIN trgovine primjer uspješne suradnje gospodarstva i sporta, poželjevši još više takvih suradnji i ostalih karlovačkih tvrtki s klubovima. Dva para vesala klubu je donirala tvrtka Inkasator iz Karlovca čija donacija iznosi 10.000 kuna.

Evo i jedan zanimljiv podatak iz karlovačke sportske povijesti, tradicije, na koji vas podsjećamo, a o kojemu se nije puno govorilo na regati, te mu s razlogom dajemo zaslužen prostor.

GOSTIONICA KUZMANA BLAŠKOVIĆA

Dok je Korana oduvijek privlačila kupače i plivače, Kupa je od 19. stoljeća bila zanimljiva veslačima. Godine 1986. kada je uređeno novo gradsko kupalište na Korani, došlo je i do prvog pokušaja osnivanja veslačkog kluba u Karlovcu. Namjera je bila, da taj klub za čestih poplava pruža pomoć stradalima. Inicijativa je potekla u naselju Gaza na desnoj obali Kupe. Na čelu privremenog odbora za osnivanje veslačkog kluba bio je Janko Kovačević.

Karlovačko Svjetlo u broju 7 od 16. veljače 1896. godine piše: „Nekolicina mladića odvažila se je da u našem gradu osnuju „veslački klub“ u kojem se ne bi vožnja na vodi gojila samo kao sport, već bi taj klub bio za vrieme čestih povodnja upravo koristan i neka vrsta pripomoći stradaocam. Čujemo da se je više od 30 građana obvezalo pristupiti tome klubu koji sazivlje sve ljubitelje vožnje na vodi na dogovor, 22. ovog mjeseca u 8 u večer u gostionici g. Kuzmana Blaškovića na Gazi“.

Neizvjesno je, što se zbilo s „veslačkim klubom“ iza toga, jer do sada nisu pronađeni podaci o njegovoj registraciji. Međutim, taj datum bez problema možemo svojatati i kao datum početka veslačkog sporta u Karlovcu. Danas i kao 120. obljetnicu veslanja u Karlovcu.

Iste godine 1896. za veslanje, ili veslarstvo kako su ga tada zvali, zalaže se i karlovački učitelj gimnastike Miljenko Stefanović koji u lipnju objavljuje seriju napisa u Svjetlu o „gimnastici u školi i životu“ i predlaže da se dozvoli i đacima osnivati veslačka društva. Stefanović 1. svibnja 1897. u zagrebačkom časopisu Sport između ostalog piše: „Već dulje vremena pokušavalo se u Karlovcu osnovati veslarsko društvo, ali se je naum izjalovio, pa tako nema još ni danas ništa…“

PRVA UTRKA NA ČAMCIH

Ljubitelji veslanja ovdje bili su ipak uporni.U proljeće 1897. organizirali su na Kupi, usred grada, „prvu utrku na čamcih“, koja je bila pravi spektakl za ono vrijeme. Regata je održana „ispod kuće Barakove do vojarne u Žorovici i natrag do banijanskog mosta“. Staza je bila duga 1.500 metara. Nastupilo je 12 čamaca koji su bili građeni od jelovih dasaka, ali izdubeni u hrastovini. Preko Kupe bilo je napeto uže za koje su se držali veslači poredani prema izvučenim brojevima. Drugi konopac nalazio se uzvodno nešto niže od današnjeg pristaništa Veslačkog kluba Korana. Ovdje su bile kartice s brojevima koje su trebali uzeti veslači kod okretanja. Prvu nagradu od 20 kruna dobili su seljaci – ribari iz Hrnetića, Mijo Pauković i Petar Šinjor, koji su u čamcu s brojem 1 stigli na cilj „za 20 dasaka“. Drugu nagradu od 15 kruna dobili su veslači iz Glibokog Broda, Stjepan Grubač i Juro Kušević. Za njima su slijedila dva dvojca s karlovačke Gaze. Vid Šimunac i Franjo Šerbek osvojili su nagradu od 10, a Nikola Šimunac i Dragutin Škarjak 5 kruna. Nagrade su uručene na šetalištu pred Zorin domom. Bio je to velik događaj za Karlovčane. Brojni gledaoci bili su u vrieme utrke načičkani s obje strane i na mostovima. Trubač je poticao veslače na bržu vožnju, a pucalo se iz mužara.

Karlovac je tako priredio veslačko natjecanje vrlo rano, tek godinu dana nakon što su u Ateni održane prve Olimpijske igre našeg doba. Ovo su bili ne samo počeci veslačkog sporta u Karlovcu, nego i jedne od prvih opisanih regata u Hrvatskoj.

FREGATA U KARLOVCU

I za kraj evo jedne zanimljivosti koja nema toliko veze s počecima veslanja i osnivanjem prvog veslačkog kluba u gradu, ali ima zato zanimljivu poveznicu o tome da je Karlovac zahvaljujući svojim rijekama možda nekad bio i središte ondašnje takozvane riječne ratne mornarice. Pod nazivom „Fregata u Karlovcu“ u jednom putopisu tiskanom u Pragu 1783. godine putopisac navodi da je u Karlovcu 1773. vidio kako se gradi luksuzna „fregata“ sa 24 topa i ima „osobit uređaj – kormilo u obliku kotača kojim jedan čovjek može upravljati brodom“.